Mala i srednja poduzeća za rast trebaju upravljačka znanja, kapital i tehnologije. Tržište postaje sve otvorenije i konkurentnije, struktura domaće ekonomije sve će više nalikovati na susjedne ekonomije. Domaća mala i srednja poduzeća će biti ili preuzimana od strane fleksibilnijih i boljih igrača ili će sklapati strateške saveze kako bi se osigurale strateške pozicije.
Puno zanimljivije i dinamičnije je kod mikro poduzeća gdje pod pritiskom otvaranja tržišta i jačanja konkurentske pozicije redefiniraju svoje poslovne modele.
Fizički rast vs. Financijski rast
Rast trgovačkog društva se očituje kroz dvije prizme; (1) Fizički rast i (2) Financijski rast. Fizički rast se odnosi na povećanje imovine, tržišne kapitalizacije i vlasničke glavnice. S druge strane, financijski rast se očituje kroz povećanje prihoda i profitabilnosti.Očekivanja za rastom
Interesne strane imaju različita očekivanja od društva po pitanju rasta;- Dioničari očekuju porast vrijednosti dionice ili povećanje dividende
- Zaposlenici očekuju veće plaće
- Država hoće veće poreze
- Dobavljači žele veće narudžbe
- Banke očekuju lakše/brže vraćanje kredita i plasman novih sredstava
Rast kao jedina opcija za preživljavanje
Organizacija ima dva pravca; rast ili odumiranje. Izostanak rasta se smatra kao zaostajanje u tržišnoj utakmici a time i smanjenje ekonomskih i financijskih performansi.Uspješnost organizacije i upravljanje rastom očituje se u sljedećim potrebama za rast:
- Tehnologija (imovina i know-how) koja omogućava visoku razinu operativnosti, održavajući tako likvidnost i rentabilnost
- Upravljačke sposobnosti menadžmenta u procesu rasta
- Zadržavanje konkurentske prednosti i omogućavanje razvoja upravljačkih informacijskih sustava.
Prirodni rast vs. „Umjetni“ rast
Postoje dva načina rasta trgovačkog društva; (1) Organski i (2) Akvizicije.Organski rast uključuje interni rast prirodnim putem kroz povećanje učinkovitosti, rast cijena, rast količina i zaključno povećanjem udjela na tržištu kroz povećanje kapaciteta. Kada društvo dosegne „plafon“ u smislu organskog rasta, jedini način za rast je kroz akvizicije, spajanja, pripajanja, strateške saveze i ostale poslovne kombinacije.
Kada društvo ulazi na nova tržišta može samostalno započeti sa svim aktivnostima iz nule, što predstavlja značajan trošak, ili može akvizirati postojeće društvo i time uštedjeti vrijeme potrebno da postane značajni tržišni igrač.
Rast kroz izlazak na nova tržišta
Pitanja na koje je potrebno odgovoriti prilikom izlaska na nova tržišta:- Koliko je stabilno tržište na kojem planiramo poslovati
- Koje političke „struje“ trenutno vladaju
- Koja su stajališta vlade zemlje glede etike poslovanja
- Da li vlada zemlje ima kulturološki i religijski pogled na poslovanje
- Je li vlada zemlje u kojoj mislim poslovati uključena u međunarodne sporazume
- Koja je politika kamatnih stopa u zemlji u kojoj mislimo poslovati
- Kolika je stopa inflacije, stopa nezaposlenosti
- Koliki je rast javnog sektora u odnosu na privatni
- Koja je „opća“ strategija same države – kako se zemlja misli razvijati
- Koji su glavni segmenti poslovanja
- Kolika je cijena radne snage
Strategije rasta kroz penetraciju, integraciju i diverzifikaciju
Neovisno o načinu rasta, organski ili akvizicije, strategije rasta se mogu dodatno sistematizirati u tri skupine:- Strategija brzog rasta
- Strategija penetracije – ulazak u novo postojeće tržište
- Strategija razvoja tržišta – društvo razvija tržište koje ne postoji. Potrošači nisu upoznati s novim proizvodom i društvo stvara novu potražnju; npr. električna vozila, dronovi...
- Strategija razvoja proizvoda – društvo posluje u postojećem stabilnom okruženju unutar kojeg razvija inovativne proizvode. Proizvedeni proizvod može biti supstitut za postojeće proizvode ili može formirati kompletno novo tržište; npr. linkedin, glovo...
- Strategija rasta zasnovane na vertikalnoj integraciji
- Integracija unatrag (eng. Backward integration) – preuzimanje/spajanje s dobavljačem kako bi se postigla ušteda kod nabavke sirovine i time povećala profitabilnost
- Integracija unaprijed (eng. Forward integration) – preuzimanje/spajanje s kupcem kako bi se pristupilo maloprodaji i povećala likvidnost (rad s gotovinom) i povećalo tržišni udio
- Horizontalna integracija (eng. Horizontal integration) – preuzimanje društava koja su na istoj razini kao što je npr. konkurencija
- Strategija rasta na temelju diverzifikacije
- Koncentrična diverzifikacija – rast kroz dodavanje novih proizvoda/usluga (usko povezane s osnovnom djelatnošću ili tehnologijom) postojećem portfelju s ciljem privlačenja novih kupaca i ulaska na novo tržište ili osvajanje nove tržišne niše
- Horizontalna diverzifikacija – rast kroz proizvodnju proizvoda ili usluga iznad i izvan industrije u kojoj društvo posluje. Društvo uvodi nove proizvode koji se temelje na know-how, iskustvu i tehničko-ekonomskim mogućnostima organizacije. Ti se proizvodi obično temelje na srodnim tehnologijama, zadovoljavaju različite potrebe kupaca ili slične potrebe na druge načine. Takva strategija također omogućuje korištenje postojećeg robnog i distribucijskog sustava u novom području djelovanja.
- Konglomeratska diverzifikacija - rasti koji uključuje dodavanje novih proizvoda ili usluga koji se značajno razlikuju od postojećih proizvoda ili usluga organizacije. Društvo se diverzificira u područje koje je potpuno nepovezano s trenutnim poslovanjem organizacije.
Strategija rasta na nove tržišne segmente
Jedan od izvora rasta može biti ulazak društva u nove tržišne segmente kao što su:- Novi potrošači koji ne konzumiraju postojeći proizvod; DIY (eng. Do it yourself) za mlade
- Potrošači drugog spola odnosno dobi npr. tehnologije za penzionere
- Novi distribucijski kanali; npr. EVO TV u Hr.Pošti, prodaja hrane na benzinskim crpkama
- Segmenti osjetljivi na cijenu; vozila na plin, peleti za grijanje kućanstava
Autor: Andreja Čavlović, odnosi s klijentima
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)
