EBITDA je financijski izračun koji mjeri profitabilnost društva prije odbitaka koji se često smatraju nevažnim u donošenju poslovnih odluka. Drugim riječima to je neto dobit društva s određenim troškovima kao što su amortizacija, porezi i kamate.
Investitori i vjerovnici često koriste pokazatelj EBITDA kao omjer pokrića za usporedbu velikih društava koji imaju značajne iznose duga ili velika ulaganja u dugotrajnu imovinu jer ovo mjerenje isključuje računovodstvene učinke neoperativnih troškova kao što su troškovi kamata i amortizacije. Dodavanje tih troškova u neto dobit omogućuje analizu i usporedbu stvarnih operativnih novčanih tokova u društvu.
EBITDA se izračunava oduzimanjem svih troškova osim kamata, poreza i amortizacije.
Često se EBITDA izračunava obrnuto polazeći od neto dobiti i dodavanja kamata, poreza i amortizacije. Mnoga društva koriste ovaj pokazatelj za izračun različitih aspekata svog poslovanja. Budući da je EBITDA pokazatelj koji nije usklađen sa standardima financijskog izvještavanja društva mogu odabrati koji će se troškovi pribrojiti neto dobiti. Primjerice nije neuobičajeno da investitori žele vidjeti kako dug utječe na financijski položaj društva bez ometanja troškova amortizacije. Stoga se formula može izmijeniti na način da se isključe samo porezi i amortizacija.
EBITDA se sastoji od 4 glavne komponente:
- Zarade
- Poreza
- Rashoda za kamate
- Amortizacije
Zarada predstavlja neto dobit, a nalazi se na dnu računa dobiti i gubitka. Porezni trošak se mijenja iz godine u godinu i ovisi o uspješnosti poslovanja društva. Iznos poreza često ovisi o industriji, lokaciji i veličini društva. Obično se nalazi u djelu koji se odnosi na neoperativne troškove računa dobiti i gubitka. Kao i porezi i rashodi za kamate se razlikuju ovisno o industriji, lokaciji i veličini društva. Visoko kapitalno intenzivne industrije imaju veću vjerojatnost da će imati veće kamatne troškove od društava u manje kapitalno intenzivnim industrijama. Taj se trošak nalazi u dijelu koji ne uključuje operativne troškove. Amortizacija je trošak koji se pojavljuje u dijelu troškova poslovanja u računu dobiti i gubitka kako bi se usporedio trošak kapitalne imovine tijekom razdoblja i evidentirala njegova uporaba.
EBITDA je izračun profitabilnosti koji mjeri koliko je društvo profitabilno prije plaćanja kamata vjerovnicima, poreza državi i uzimanja troškova amortizacije. EBITDA se mjeri u novčanim jedinicama. Kao i kod drugih pokazatelja profitabilnosti veći brojevi se preferiraju u odnosu na manje brojeve jer veći brojevi ukazuju da je društvo profitabilnije. EBITDA od 100 tisuća kuna je bolja od EBITDA od 50 tisuća kuna. To znači da prvo društvo ima na raspolaganju 100 tisuća kuna za podmirenje kamata i poreza nakon što je podmirilo operativne troškove. U tom smislu EBITDA je više mjerilo pokrivenosti ili likvidnosti nego profitabilnosti.
Mnogi investitori ne gledaju na EBITDA povoljno jer tretira društvo kao da nikad ne plaća kamate i poreze te nikad nema cijenu opreme. S tog aspekta EBITDA ne prikazuje stvarnu vrijednost društva jer svi troškovi povezani s ostvarivanjem dobiti nisu uključeni.
Dobar primjer za to je društvo u prerađivačkoj industriji. Kako društvo raste, trebat će nabaviti sve veće količine opreme i financirati te nabave novim zaduživanjima. EBITDA neće uzimati u obzir trošak ekspanzije i gleda samo dobit koju društvo ostvaruje bez obzira na troškove dugotrajne imovine.
EBITDA marža uzima u odnos osnovnu formulu i pretvara ju u omjer koji se može koristiti za usporedbu svih društava različitih veličina i industrije. Formula EBITDA marže dijeli osnovnu zaradu prije kamata, poreza i amortizacije na ukupne prihode društva. Stoga se izračunava preostala zarada nakon svih operativnih troškova (bez kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) kao postotak ukupnog prihoda.
EBITDA marža = EBITA / Ukupni prihodi
Osnovna formula EBITDA također se može koristiti za izračun višestruke vrijednosti društva. Višestruki EBITDA omjeri izračunavaju se dijeljenjem vrijednosti društva s dobiti prije kamata, poreza i amortizacije kako bi se odredilo koliko je društvo nisko ili visoko vrednovano u usporedbi s mjerilima. Primjerice, visoki omjer bi ukazivao da je društvo možda trenutno precijenjeno na temelju svoje zarade.
