Česti izvor financiranja za društva je dugoročni dug. Financiranje dugom zahtijeva duže razdoblje povrata od više od jedne godine, a često i do 20 godina. Ono se najčešće koristi za kupnju većih sredstava kao što su zgrade i oprema pa u tom slučaju imovina često služi kao kolateral na kredit.
Općenito, dugoročni dug je određen:
- kamatnom stopom,
- premijom za rizik duga i
- koristi koja proizlazi iz kamata kao porezno odbitne stavke.
VRSTE DUGOROČNOG DUGA
Kada se radi o trošku dugoročnog duga, postoje dvije vrste duga. Prvi je dug onaj kojim se trguje, odnosno kupuje i prodaje na tržištu vrijednosnih papira. Drugi dug je onaj kojim se ne trguje. Stoga se trošak dugoročnog duga razlikuje s obzirom na to o kojem dugu se radi, jesu li to korporativne obveznice ili bankovni kredit.Obveznice
Obveznice su dugoročni dugovni vrijednosni papiri. One kao dugoročni kreditni instrument obvezuju emitenta na isplatu kamatnih plaćanja (kupona) i glavnice vlasniku prema unaprijed dogovorenoj dinamici.Elementi obveznice su:
- nominalna vrijednost,
- kuponska kamatna stopa i datumi isplate,
- datum dospijeća,
- kolateral,
- klauzula opoziva.
Kredit
Kredit je dugoročno privatno plasiran dug. Ugovorom o kreditu kreditor (najčešće banka) plasira sredstva primatelju koji se obvezuje plaćati kamatu i glavnicu prema utvrđenoj dinamici.Što će od toga dvoje biti zastupljenije ovisi o nacionalnom financijskom sustavu, odnosno o tome je li financijski sustav orijentiran burzama ili bankarskom tržištu.
IZRAČUN TROŠKA DUGA
Kod računanja troška duga u (WACC) kalkulaciji referentna je tržišna, a ne knjigovodstvena vrijednost duga. Investitori u korporativne obveznice ili korporativne kredite dobit će povrat koji odražava trenutnu situaciju na tržištu glede visine kamatne stope.Kad je riječ o zaduživanju izdavanjem korporativnih obveznica trošak duga se procjenjuje prinosom do dospijeća (eng. the yield to maturity – YTM) ili internom stopom povrata na obveznicu.
Prinos do dospijeća je diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost kuponskih plaćanja i nominalne vrijednosti obveznice sa sadašnjom cijenom obveznice.
Trošak duga po osnovi bankovnog kredita računa se kao:
Trošak duga = nerizična stopa povrata + premija za rizik duga
Premija za rizik duga funkcija je dviju varijabli:
- kapaciteta društva da generira novčane tokove iz poslovanja i opsega njegovih financijskih obveza, odnosno obveza s osnova kamata i otplate glavnice duga te
- volatilnosti novčanog toka.
Također, ona društva koja posluju u stabilnim i predvidivim djelatnostima imat će nižu premiju za rizik u odnosu na ona društva koja posluju u volatilnim i cikličkim djelatnostima.
Trošak kamata duga je porezno odbitna stavka budući da se kamata tretira kao trošak poslovanja pa se time umanjuje porezna osnovica.
Dugoročni dug je često strukturiran i stabilan tijekom vremena. Oblik i vrijeme plaćanja i kamatna stopa obično ostaju nepromijenjeni tijekom trajanja otplate kredita. Međutim društva koja imaju previše dugoročnog duga teško će otplatiti te dugove i nastaviti napredovati, budući da je veći dio njihovog kapitala namijenjen za plaćanje kamata, što onda otežava alokaciju novca na neka druga područja.
Društvo odnosom duga i (vlasničke) glavnice (eng. debt-to-equity ratio) može znati financira li većinom dugove u svojem poslovanju. Dakle, ako je taj omjer previsok, društvo je u opasnosti od nelikvidnosti ako postane nesposobno financirati svoj dug zbog smanjenih prihoda ili problema s novčanim tokovima.
Autori: ALPHA CAPITALIS tim
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)
