Neoporezivi primici

Kraj poslovne godine obično je razdoblje kada većina poslodavaca odlučuje isplatiti božićnice ili druge nagrade svojim djelatnicima. Božićnice i ostale nagrade su suštinski primici koji se isplaćuje zaposlenicima dodatno uz plaću, a u zakonodavnom i poreznom smislu predstavlja neoporezivi dohodak do određenog iznosa.

Svi ti iznosi su propisani Zakonom o dohotku i uređeni Pravilnikom o porezu na dohodak, a u nastavku teksta donosimo Vam pregled najčešćih neoporezivih primitaka, kao i iznosa do kojih su neoporezivi.

Bitno je za istaknuti kako u slučaju nepostojanja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili nekih drugih internih akata koji propisuju obvezne godišnje neoporezive primitke zaposlenicima, poslodavac sam odlučuje o iznosima i dinamici isplate istih.

• Božićnica, uskrsnica, regres

Sve navedeno iz naslova se u Pravilniku klasificira pod prigodne nagrade te poslodavac u fiskalnoj godini može određenom zaposleniku po osnovi prigodnih nagrada isplatiti do 3.000,00 HRK primitaka koji nisu oporezivi.

• Nagrade zaposlenicima

Postoje nagrade koje se mogu dodatno isplatiti zaposlenicima te se one po Pravilniku službeno svrstavaju pod „novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)“.

U slučaju kada poslodavac odlučuje po određenoj osnovi nagraditi svoje zaposlenike, iznosi do 5.000,00 HRK su neoporezivi za poslodavca.

• Dar djetetu

Darovima poslodavaca smatra se dar djetetu zaposlenika do 15 godine starosti ( koje je navršilo 15 godina života do 31.12. tekuće godine) i isti je neoporeziv do 600 HRK godišnje. Svaki djelatnik ima pravo na neoporezivih 600 HRK i to za svako dijete, pa tako u situaciji kada oboje supružnika radi za istog poslodavca, oba imaju pravo na propisani neoporezivi iznos godišnjeg dara za dijete.

• Dar u naravi

Darovima poslodavaca smatra se i dar u naravi, odnosno određeni poklon kao darovani proizvod ili usluga ili kao vrijednosni poklon-bon uzet kod trgovca, a neoporezivi su svi oni darovi u naravi do 600 HRK godišnje.

• Prehrana

Pravilnikom su regulirana dva modela neoporezivih primitaka namijenjenih podmirivanju troškova prehrane radnika, a klasificiraju se kao novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika:

• Paušalna naknada do iznosa od 000,00 HRK godišnje, koja se može isplatiti u svom cjelokupnom iznosu ili u intervalima.
• Paušalna naknada do iznosa od 000,00 HRK godišnje i to za troškove prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Dok za isplate djelatnicima neoporezivih primitaka do 5.000,00 HRK nije potrebna dokazna dokumentacija, za neoporezive primitke do 12.000,00 HRK, a koji se također odnose na prehranu djelatnika, uvjet je da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.

• Mjesečni trošak vrtića

Mjesečni trošak vrtića se prema Pravilniku zove naknade za troškove redovne skrbi djece radnika. Djelatnik neoporezivi primitak može koristiti samo za jedno dijete i ovisi o iznosu koji je naveden na uplatnici za plaćanje vrtića, a koji zaposlenik skupa s ugovorom dostavlja poslodavcu i predstavlja osnovu za isplatu ove vrste neoporezive naknade.

Za sve dodatne aktivnosti i programe koje provode vrtići ili ostale državno priznate odgojne ustanove za predškolsku djecu, a koje se posebno naplaćuju, takvi troškovi ne potpadaju pod navedenu poreznu olakšicu.

• Mjesečni trošak najma

Mjesečni trošak najma odnosi se na ugovor o najmu stana kojeg je djelatnik potpisao s najmodavcem, a neoporeziv je cjelokupni iznos iz ugovora kojeg u potpunosti podmiruje poslodavac.

Ugovor o najmu može potpisati i sam poslodavac, a validna dokumentacija nastalog troška može biti i račun po osnovi kojeg se odvija mjesečno plaćanje najma.

U neoporezivi iznos troška najma ne ulaze troškovi poput režija ili bilo koji drugih troškova povezanih sa stanovanjem djelatnika, kao što su mjesečni trošak interneta, tv pretplate ili najma garaže.

• Dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Porezno priznati izdatak su i uplate poslodavca za svoje djelatnike u treći dobrovolji mirovinski stup i to do iznosa od 500 HRK mjesečno odnosno 6.000,00 HRK godišnje.

Bitno je za spomenuti kako i Republika Hrvatska stimulira uplate u treći dobrovoljni mirovinski stup i to s 15% na ukupno uplaćeni iznos, ali ne veći od 5.000,00 HRK godišnje.

Ujedno je porezno priznati izdatak i uplata poslodavca za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2.500,00 HRK godišnje, a da bi se navedeni iznos mogao platiti kao neoporezivi, poslodavac mora biti ugovaratelj osiguranja i mora biti plaćena bezgotovinski osiguravatelju, odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

• Stipendije

Oni poslodavci koji odluče stipendirati učenike, studente sportaše ili neke druge osobe po osnovi stipendije, imaju pravo na porezno priznati izdatak ako je isti u mjesečnom iznosu do 1.750,00 HRK.

• Medicinske usluge

• Medicinske usluge, kao i sva medicinska/ortopedska pomagala porezno su priznati trošak do iznosa od000,00 HRK godišnje, a ako isti troškovi nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanja.

• Rođenje djeteta

Republika Hrvatska porezno stimulira i poslodavce koji se odluče na jednokratne isplate djelatnicama povodom rođenja djeteta, a svi takvi primici su neoporezivi u iznosi do 10.000,00 HRK godišnje.

Zakonom o porezu na dohodak su regulirani i ostali neoporezivi primici, poput naknada u slučaju dugotrajnog bolovanja, naknada za smrt člana obitelji, nagrade za radni staž, otpremnine.

Ukoliko Vas zanima kako se određeni trošak porezno i računovodstveno tretira, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.