Iskorištenost EU sredstava za financijsko razdoblje 2014. – 2020.

Republika Hrvatska nedavno je proslavila 11 godina punopravnog članstva u Europskoj uniji tijekom kojih je iskoristila značajan iznos bespovratnih sredstava koja su joj bila na raspolaganju. Financijski pokazatelji statusa provedbe (operativnih) programa za razdoblje 2014. – 2020. pružaju uvid u iskorištenost sredstava, ali otkrivaju i potencijalne izazove. U tom kontekstu, ovaj osvrt analizira financijski položaj Republike Hrvatske u odnosu na proračun EU.

Ukupni pregled programa

	Vrijednost osiguranih sredstava iz proračuna EU	Vrijednost objavljenih poziva	Vrijednost ugovorenih sredstava	Vrijednost isplaćenih sredstava korisnicima	Vrijednost ovjerenih sredstava
OP Konkurentnost i kohezija	6,8 mlrd EUR	9,3 mlrd EUR	8,9 mlrd EUR	6,6 mlrd EUR	6,5 mlrd EUR
OP Učinkoviti ljudski potencijali	1,6 mlrd EUR	2,0 mlrd EUR	1,9 mlrd EUR	1,7 mlrd EUR	1,6 mlrd EUR
Program ruralnog razvoja	2,6 mlrd EUR	2,8 mlrd EUR	2,5 mlrd EUR	2,3 mlrd EUR	2,3 mlrd EUR
OP Pomorstvo i ribarstvo	252 mil EUR	258 mil EUR	280 mil EUR	217 mil EUR	208 mil EUR
UKUPNO:	11,3 mlrd EUR	14,5 mlrd EUR	13,7 mlrd EUR	10,9 mlrd EUR	10,7 mlrd EUR

Najveći pojedinačni program je OP Konkurentnost i kohezija s gotovo 9 milijardi EUR ugovorenih sredstava i više od 6,5 milijardi EUR isplaćenih sredstava korisnicima. Isti je program imao najveće povećanje između vrijednosti osiguranih sredstava iz proračuna EU i vrijednosti objavljenih poziva. Najveći postotak isplaćenih sredstava korisnicima u odnosu na vrijednost ugovorenih sredstava ima Program ruralnog razvoja sa isplaćenih više od 90% ugovorenih sredstava. Ukupno, korisnicima je dosad isplaćeno 10.940.448.057,45 EUR, odnosno oko 96% ovjerenih sredstava.

Financijski tokovi između RH i EU i utjecaj na gospodarstvo

Uplaćeno u proračun EU: 5,65 milijardi EUR

Primljeno iz proračuna EU: 20,60 milijardi EUR

Razlika: 14,95 milijardi EUR s uključenim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti

Razlika: 11,29 milijardi EUR bez uključenog Nacionalnog plana popravka i otpornosti

Iz navedenih vrijednosti svih uplata iz proračuna EU može se zaključiti kako je Republika Hrvatska primila znatno više sredstava iz EU nego što je uplatila, s razlikom od 14,95 milijardi EUR, a visina ugovorenih sredstava u odnosu na dodijeljena sredstva pokazuje efikasnost u ugovaranju projekata.

Navedeno ima nekoliko značajnih pozitivnih implikacija:

• Povećanje investicija jer primljena sredstva omogućavaju značajne investicije u infrastrukturu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, što u konačnici potiče gospodarski rast
• Pad proračunskog deficita jer dodatna sredstva iz EU smanjuju potrebu za domaćim proračunskim izdacima što ublažava pritisak na potrošnju države

Potencijalni izazovi prilikom korištenja EU fondova

Administrativni procesi su složeni i dugotrajni, što često dovodi do kašnjenja u pripremi samih poziva i provedbi projekata. Nedostatak kvalificiranog osoblja i administrativnih kapaciteta, s kojima se susreće Republika Hrvatska, zna usporiti korištenje bespovratnih potpora. Povećana dostupnost EU potpora s druge strane potiče koruptivne radnje, što smanjuje učinkovitost korištenja EU fondova. Nepravilnosti u provedbi projekata znaju dovesti do financijskih korekcija i povrata sredstava. Raspodjela sredstava u pojedinim pozivima zna biti neravnomjerna, što dovodi do regionalne nejednakosti i potencijalno pogrešnih kriterija za odabir projekata.

Zaključak

Rezultati ukazuju na efikasnost u ugovaranju i provedbi projekata, unatoč prisutnim administrativnim izazovima. Iako još uvijek postoje određene poteškoće koje treba prevladati, Republika Hrvatska je pokazala sposobnost u korištenju EU fondova i značajan napredak tijekom 11 godina članstva u EU.

Za više informacija budite nas slobodni povratno kontaktirati!

Autor: Odjel EU fondova