Financijski izvještaji pričaju priču o poslovanju društva. Međutim, iskusni revizori vrlo brzo nauče prepoznati situacije koje upućuju na povećan rizik pogrešnih prikaza, slabosti internih kontrola ili čak potencijalne nepravilnosti. Takvi pokazatelji ne znače nužno da postoji problem, ali gotovo uvijek zahtijevaju dodatna revizijska ispitivanja.
U nastavku donosimo pet red flagova koje revizori najčešće primijete već tijekom početne faze revizije.
1. Neočekivani rast prihoda bez jasnog poslovnog razloga
Kada prihodi značajno porastu u odnosu na prethodnu godinu, revizor će odmah pokušati razumjeti što je uzrokovalo takvu promjenu.
Ako društvo nije uvelo nove proizvode, proširilo poslovanje na nova tržišta ili ugovorilo značajne nove kupce, ovakav rast može predstavljati signal za dodatne provjere. Posebna pažnja posvećuje se prodaji realiziranoj pred kraj godine, jer postoji rizik da su pojedini prihodi priznati prerano ili bez ispunjenja svih uvjeta za priznavanje.
Ključno pitanje koje revizor postavlja glasi: "Može li se rast prihoda objasniti stvarnim poslovnim događajima?"
2. Velik broj ručnih knjiženja na kraju godine
Automatizirani procesi obično nose manji rizik od pogreške od ručnih intervencija. Zbog toga revizori posebno analiziraju knjiženja provedena neposredno prije sastavljanja financijskih izvještaja.
Ako se značajan dio rezultata temelji na knjiženjima unesenima tijekom zadnjih nekoliko dana poslovne godine, povećava se rizik da su određene stavke namjerno ili nenamjerno pogrešno prikazane. Dodatnu pozornost izazivaju knjiženja bez odgovarajuće dokumentacije, neuobičajeni opisi ili knjiženja koja je unijela osoba s povišenim ovlastima.
U revizijskoj praksi upravo su ručna knjiženja jedno od najčešćih područja testiranja rizika prijevare.
3. Dobit raste, a novca na računu nema
Jedan od najklasičnijih red flagova javlja se kada društvo iskazuje dobit, dok istovremeno ima ozbiljne probleme s likvidnošću.
Takva situacija ne mora značiti da su financijski izvještaji pogrešni, ali može ukazivati na:
- teško naplativa potraživanja,
- nerealno procijenjenu vrijednost imovine,
- probleme s novčanim tokom,
- rizike povezane s načelom vremenske neograničenosti poslovanja.
Revizori stoga uspoređuju račun dobiti i gubitka s novčanim tokovima kako bi utvrdili postoji li stvarna povezanost između iskazane dobiti i generiranog novca.
4. Značajne transakcije s povezanim osobama
Transakcije između povezanih društava, vlasnika, članova uprave ili ostalih povezanih strana nisu neuobičajene. Međutim, upravo se kroz takve transakcije često mogu prikriti rizici ili prenijeti rezultati između društava.
Primjeri koji kod revizora pobuđuju dodatni oprez uključuju:
- značajne pozajmice vlasnicima,
- prodaju imovine povezanim društvima,
- usluge bez jasne tržišne osnove,
- neobično visoke ili niske cijene između povezanih strana.
Revizor će uvijek nastojati razumjeti poslovnu svrhu takvih transakcija i provjeriti jesu li odgovarajuće objavljene u financijskim izvještajima.
5. Slabe interne kontrole i prevelika koncentracija odgovornosti
Kada jedna osoba istovremeno odobrava transakcije, evidentira ih u računovodstvu i raspolaže novčanim sredstvima, nastaje povećan rizik od pogrešaka i prijevara.
Revizori tijekom razumijevanja subjekta procjenjuju jesu li ključne odgovornosti primjereno razdvojene. Nedostatak segregacije dužnosti posebno je čest u manjim društvima gdje ograničen broj zaposlenika obavlja više funkcija.
Primjeri slabih kontrola uključuju:
- nepostojanje odobravanja troškova,
- izostanak pregleda knjiženja od strane druge osobe,
- neusklađivanje salda kupaca i dobavljača,
- nedokumentirane promjene podataka u informacijskim sustavima.
Što su kontrole slabije, to revizor mora provesti više testova detalja kako bi prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze.
Zaključak
Red flagovi nisu dokaz da postoji pogreška ili prijevara. Njihova je svrha usmjeriti revizora prema područjima koja nose povećan rizik značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja. Neočekivani rast prihoda, brojna ručna knjiženja, problemi s likvidnošću, transakcije s povezanim osobama i slabe interne kontrole samo su neki od signala koji zahtijevaju dodatnu profesionalnu prosudbu.
Za društva je važno razumjeti da revizija nije usmjerena isključivo na pronalaženje pogrešaka. Kvalitetno uspostavljeni procesi, transparentne evidencije i učinkovite interne kontrole ne samo da olakšavaju reviziju, već pridonose pouzdanijem financijskom izvještavanju i boljem upravljanju poslovanjem.